Veleposlanstvo Ruske Federacije u Republici Hrvatskoj
Tel.: (385 1) 3755-038, 3755-039
/

Znanstvena i naobrazbena suradnja

Veze između ruskih i hrvatskih znanstvenika imaju dugu tradiciju te sežu još u 17. stoljeće. Još je u ono daleko vrijeme Hrvat Juraj Križanić (oko 1618.-1683.), koji je boravio pri dvoru cara Alekseja Mihajloviča, napisao opširan i za to doba dosta napredan rad o teoriji države i prava.

Stranim dopisnim članovima Peterburške akademije znanosti bili su poznati hrvatski fizičar, matematičar i astronom Ruđer Bošković (1711.-1787.) te jedan od utemeljitelja i prvi predsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti Franjo Rački (1828.-1894.) koji je, između ostaloga, objavljivao je i znanstvene radove o ruskoj književnosti.

Dugu povijest ima i suradnja između ruskih i hrvatskih filologa. Redoviti kontakti s hrvatskim znanstvenicima održavao je jedan od osnivača suvremene slavistike I.I. Sreznevskij (1812.-1880.). Veliki ugled u Rusiji uživao je poznati hrvatski slavist, akademik Peterburške akademije znanosti Vatroslav Jagić (1838.-1923.).

Zanimanje za sudbinu hrvatskoga naroda u kontekstu problema nacionalno-oslobodilačke borbe Južnih Slavena izražavali su ruski povjesničari – akademici M.P. Pogodin (1800.-1875.), A.A. Kunik (1814.-1899.), V.I. Lamanskij (1833.-1914.). Poznato je da su oni kontaktirali s Eugenom Kvaternikom (1825.-1871.), jednim od utemeljitelja ideja hrvatske državnosti.

U dvadesetom su stoljeću značajno prošireni kontakti između znanstvenika-prirodnjaka. Dovoljno je spomenuti da su poznati hrvatski znanstvenici na području organske kemije i dobitnici Nobelove nagrade Lavoslav Ružička (1887.-1976.) i Vladimir Prelog (1906.-1998.) koji su radili uglavnom u Švicarskoj bili i strani članovi Akademije znanosti SSSR-a.

Bilateralne znanstvene veze razvijaju se i danas. S hrvatske strane u toj razmjeni sudjeluju Institut «Ruđer Bošković», Sveučilište u Zagrebu, Gospodarski zavod u Zagrebu, a s ruske – znanstveno-istraživački zavodi u sklopu Ruske akademije znanosti, Moskovsko i Sankt-Peterburško sveuličište. Veleposlanstvo Rusije nastoji pružiti svestranu potporu daljnjem razvoju plodnih kontakata između znanstveno-istraživačkih centara dviju zemalja. Sada se ti kontakti ostvaruju uglavnom na području humanističkih znanosti.

Jačanje kontakata između Rusije i Hrvatske na polju obrazovanja danas je vrlo aktualno s obzirom na dinamičnu suradnju između naših država u najrazličitijim područjima, kao i na pojačanu potrebu za kvalificiranim stručnjacima koji poznaju hrvatske i ruske specifične osobine, solidan potencijal i bogato iskustvo kojima raspolažu visoke škole dviju zemalja. Sve očiglednija je i potreba za međudržavnim pravnim reguliranjem sličnih kontakata. U tijeku je rad na pripremi sporazuma o suradnji na području obrazovanja.

Veleposlanstvo Rusije nastoji podržati uspostavu neposrednih veza između visokoobrazovnih ustanova dviju zemalja, a to je preduvjet za uvođenje stalne prakse razmjene studenata i postdiplomanata te ostvarivanje djelatnosti u razvoju naprednih metoda obuke i usavršavanja nastave.

U siječnju 2004. godine potpisan je sporazum o suradnji na području obrazovanja između Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i Nevskog instituta za jezik i kulturu Sankt-Peterburškog sveučilišta, koji je te iste godine uveo tečaj hrvatskoga jezika. U okviru izrađenog trogodišnjega radnog programa započela je razmjena studenata-jezikoslovaca što će svakako doprinijeti povećanju kvalifikacijske razine stručnjaka na području ruskoga i hrvatskoga jezika. Polako se uspostavlja obostrana razmjena knjiga, znanstvene i nastavne lterature te razmjena informacija o konferencijama, simpozijima i kongresima. U rujnu 2004. godine hrvatska je strana predala Nevskom institutu prvi dio znanstvene i nastavne literature na hrvatskom jeziku.

U studenom 2007. U Moskvi je potpisan sporazum o suradnji između Moskovskog Državnog Sveučilišta «Lomonosov» i Zagrebačkog sveučilišta. Od 2002. na snazi je sporazum o suradnji između Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i Filozofskog fakulteta Moskovskog Državnog Sveučilišta «Lomonosov».

Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu svake godine organizira Ljetnu školu ruskoga jezika na otoku Rabu na koju se pozivaju nastavnici ruskoga jezika iz ruskih visokih škola.

Svake godine Rusija i Hrvatska na temelju reciprociteta i o vlastitom trošku iz proračunskih sredstava pruža državljanima zemlje-partnera mogućnost obuke i povećanja kvalifikacije u svojim visokoobrazovnim ustanovama. Kandidati mogu birati smjer obuke u skladu s važećim popisom struka u visokoj naobrazbi te nomenklaturom struka znanstvenika. Raspoređivanje kandidata po pojedinim obrazovnim ustanovama ostvaruje se nakon što Uprava za međunarodno obrazovanje i suradnju Ministarstva obrazovanja Ruske Federacije i međuresorna komisija razmotre sve kandidature. U Hrvatskoj te funkcije obavlja Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa.